Legat Petra Lubarde

Iličićeva 1, 11040 Beograd

Радно време:

  • Utorak - Nedelja: 10:00 - 17:00
  • Ponedeljak: zatvoreno za posetioce

Galerija Kuće legata

Kneza Mihaila 46, 11000 Beograd

Радно време:

  • Utorak - Nedelja: 12:00 - 20:00
  • Ponedeljak: zatvoreno za posetioce

Galerija Petra Dobrovića

Kralja Petra 36, IV sprat, 11000 Beograd

Радно време:

  • Utorak - Subota: 11:00 - 18:00
  • Ponedeljak: zatvoreno za posetioce

Zgrada

Zgrada

Zgrada Kuće legata se nalazi u centru Beograda, u ulici Knez Mihailovoj broj 46. Poznati beogradski trgovac Veljko Savić* je tu, na svom placu, 1869. godine izgradio jednu od prvih modernih gradskih kuća na sprat.

Njegov sin, diplomata, Lazar Savić** je zgradu ostavio testamentom „Kraljevskoj srpskoj akademiji nauka“ za razvoj srpske nauke i kulture 1921. godine.

Građanska kuća u Knez Mihailovoj broj 46 je, zajedno sa zgradama broj 48 i 50, retko sačuvan jedinstveni spojeni blok zgrada, karakterističan za arhitekturu i urbanizam Beograda sedamdesetih godina XIX veka.

Sagrađene istovremeno, 1869-1870. godine, ove kuće stambeno-poslovne namene spadaju među prve podignute zgrade u novoprojektovanoj ulici po Regulacionom planu Emilijana Josimovića iz 1867. godine.

One su deo značajnog trgovačkog centra Knez Mihailove ulice i najizrazitiji dokumenti iz vremena njegovog nastajanja posle planski sprovedene Stare Varoši. Kuće su jedinstvene po arhitektonskom sadržaju, nameni i stilskoj obradi. Oblikovane su eklektički, u tada savremenom duhu istorijskih stilova, pretežno sa elementima romantizma i neorenesanse.

U razvoju beogradske arhitekture označavaju napuštanje bondručne konstrukcije i balkanske tradicije i prihvatanje savremenih evropskih građevinskih konstrukcija i arhitektonskih stilova, kao odraz socijalnih i kulturnih promena. Njihove fasade rađene su u maniru istoricizma, sa kombinovanim elementima neorenesanse i romantizma.

Dogradnja i veća adaptacija objekta izvršena je 1911. godine.Građanska kuća u Knez Mihailovoj broj 46 je proglašena za spomenik kulture 1966. godine.

Akademik slikar Nedeljko Gvozdenović*** preneo je 1980. godine u vlasništvo gradu Beogradu svoju imovinu i 569 svojih umetničkih dela. Izmenama i dopunama Ugovora o poklonu 1981. godine određeno je da memorijalni prostor za poklon poklonodavca bude smešten u Knez Mihailovoj ulici broj 46, u Galeriji legata, u kojoj će stalno biti izložen jedan deo njegovih slika, s tim da se postavka menja.

Sama zgrada posle II svetskog rata je postala društvena imovina. Njen vlasnik je postala Republika Srbija, a korisnik opština Stari grad.

Grad je 1983. godine zaključio Ugovor sa Muzejom grada Beograda kojim mu je poverio Galeriju Gvozdenović na čuvanje, staranje i izlaganje.

Trenutno je u toku procedura da se prava korišćenja zgrade prebace na Kuću legata, i da se time ostvari želja Nedeljka Gvozdenovića da Beograd dobije Galeriju legata. Ovim će se ostvariti inicijativa Gradske uprave beogradski legati napokon dobiju specijalizovanu centralnu instituciju – Kuću koja će njima upravljati.

Legenda (objašnjenje)

*Legat – (lat. legatum – zaveštanje, ostavština) je deo ili celokupna ostavština data u nasleđe nekom licu ili instituciji, koji inae, po zakonu, ne bi imali pravo na to nasleđe. Kulturna dobra, u zavisnosti od fizičkih, umetničkih, kulturnih i istorijskih svojstava mogu biti pokretna i nepokretna.

**Pokretna kulturna dobra – Pod pokretnim legatima se podrazumevaju umetničko-istorijska dela, arhivska grada, filmska grada i stara i retka knjiga. Dakle, pojedinačni predmeti, grupa predmeta i/ili zbirka koja poseduje umetnicku, naučnu, kulturnu, istorijsku i neku drugu vrednost na lokalnom, nacionalnom ili univerzalnom nivou.Umetničko delo i istorijski predmet, tj. umetničko-istorijsko delo je predmet ili grupa predmeta koja imaju poseban značaj za upoznavanje istorijskog, kulturnog, naučnog i tehničkog razvitka, bez obzira na to kada i gde su nastali i da li se nalaze u ustanovama zaštite ili izvan njih, kao i dokumentacioni materijal uz te predmete. Arhivsku građu čine izvorni i reprodukovani pisani, crtani, kompjuterizovani, štampani, fotografisani, filmovani ili na drugi način zabeleženi dokumentarni materijali od posebnog značaja za nauku ili kulturu, bez obzira na to kad i gde je nastao i da li se nalazi u ustanovama zaštite ili van njih.

***Nepokretna kulturna dobra -Pod nepokretnim legatima se podrazumevaju spomenici kulture, prostorno kulturno-istorijske celine, arheološka nalazišta i znamenita mesta koja su od posebnog umetničkog, kulturnog, naučnog ili istorijskog značaja na lokalnom, nacionalnom ili univezalnom nivou.